Search in the website:

Nenad Živković

Rođen je 1966. godine u Pančevu. Potiče iz novinarske porodice i prosvetiteljske familije. U zajedničkim osnovama „Borisa Kidriča“ sa Aleksandrom Kolarićem uređivao časopis Daljine, 1982. godine. Prvi tekst u listu Pančevac, objavio oktobra 1983. godine, kao učenik kulturološkog smera u Gimnaziji „Uroš Predić“. Tokom odsluženja vojnog roka u Vipavi, SR Slovenija, nekoliko meseci uređivao brigadni časopis Gradnikovci.

Tokom druge polovine osamdesetih, uporedo sa studijama na grupi za međunarodne odnose Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, povremeno sarađuje u listovima NON i Student. Nakon sticanja diplome, februara 1991. godine, prvo radi u listu „Panorama“, a do oktobra 1992. godine, kao stalni spoljni saradnik u Pančevcu, sve dok zdrave snage u redakciji i van nje nisu smenile glodura Živoslava Miloradovića i promenile uređivačku politiku. Sarađuje u novopokrenutnom privatnom listu Novi Pančevac, u kome od avgusta 1993. do aprila 1994. godine, kao jedan od troje ko-urednika, uređuje specijalni dodatak – mesečnik Contra Bellum, glasilo Pokreta za mir Pančevo. Tokom te užasne decenije tekstove su mu objavljivali VremeBorbaNaša borbaVojvodinaNezavisni i drugi listovi i časopisi.

Radio kao arhivistički asistent u Istorijskom arhivu u Pančevu, kao novinar, urednik rubrike i, u dva navrata, glavni i odgovorni urednik lista „Pančevac“, kao viši stručni konsultant za medijska pitanja u Agenciji za pružanje usluga u marketingu „Mex“, kao pomoćnik direktorke Kancelarije Nacionalnog saveta za decentralizaciju Republike Srbije, kada je uredio 14 izdanja dvomesečna Decentralizator, kao samostalni savetnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i lokalne samouprave i kao referent za odnose sa javnošću u vršačkom hotelu „Vila Breg“. Trenutno je samostalni novinar.

Krajem osamdesetih godina bio je aktivan u ekološkim inicijativama i Ogranku Zelene stranke sa sedištem u Beogradu, a u prvoj polovini devedesetih u mirovnom pokretu. Angažovan je u nevladinim organizacijama i raznim građanskim inicijativama koje afirmišu vrednosti građanskog društva. Izveo nekoliko pažnje vrednih političkih i medijskih performansa. Koautor je četiri publikacije o istoriji Pančeva i knjige „Druga strana, levo“ u kojoj je sakupio uvodnike iz perioda prvog urednikovanja „Pančevcem“. Nekoliko drugih je u pripremi.